pusti....
..pusti misli
da nesmetano teku
neka formiraju
samo za mene rijeku,
pa da bez mostova
brana
odlivnih kanala
brzaci huče,
struje one note
koje nisu u tebi
stvarane od juče,
ma pusti
da se čežnja razmaše
da pijemo želje,
pune su nam čaše....
..ako me pripitomiš, bit ćemo potrebni jedno drugome. Ti ćeš za mene biti jedini na svijetu. Ja ću za tebe biti jedina na svijetu..pogledaj! Vidiš li dolje ona žitna polja? Ja ne jedem kruh. Žito meni ništa ne znači. Žitna me polja ni na što ne podsjećaju. To je žalosno! Ali ti imaš kosu boje zlata. Bit će divno kad me pripitomiš. Žito, koje je zlaćano, podsjećat će me na tebe. I ja ću voljeti šum vjetra u žitu....Mali princ, Antoine de Saint-Exupéry
Nema komentara:
Objavi komentar